Plan izgradnje deponije

Priprema

 

Prema stvarnom stanju lokacije u kombinaciji sa našim dugogodišnjim iskustvom u izgradnji sličnih projekata, zbog postojećih uslova gradnje na gradilištu, izgradnja velikih razmera je nemoguća. S obzirom na karakteristike ovog projekta, više puta smo pažljivo proučavali stvarnu situaciju lokacije i kombinovali sa građevinskim crtežima. Zatražite plan izgradnje ovog projekta.

 

Izgradnja ovog projekta uključuje dva dijela: niskogradnju i protuprocjednu inžinjering. Niskogradnja uglavnom uključuje izgradnju sistema za nivelaciju lokacije i projekat obilaznice deponije; projekat protiv procjeđivanja uglavnom uključuje sistem protiv procjeđivanja deponije, drenažu procjednih voda. Izgradnju i ugradnju sistema, sistema odvodnje podzemnih voda i sistema za sakupljanje i odvodnjavanje deponijskog gasa. Budući da građevinarstvo i zaštita od prodiranja pripadaju dvije različite profesije, zahtijevat ćemo od svakog građevinskog tima da pokaže svoju snagu, podijeli posao i sarađuje, te interno koordinira, što može izbjeći lošu koordinaciju između građevinskih i protuprocjednih građevinskih timova u izgradnja sličnih projekata u prošlosti. To dovodi do kašnjenja u periodu izgradnje i utiče na kvalitet projekta.

 

2. Dnevni obim izgradnje i vremenski plan rada projekta protiv procjeđivanja

 

2.1 Obimni plan izgradnje

Prema zahtjevima ponude ovog projekta, u kombinaciji sa građevinskom opremom i tehničkom snagom koju smo uložili u ovaj projekat. Dnevni građevinski obim niskogradnje je određen na 5000m3, a dnevni građevinski obim protuprocjednih radova 3000m2. Ovaj broj je prosječan broj stvarnih radnih dana tokom perioda izgradnje. U ranoj fazi izgradnje postoji proces uhodavanja, a brzina izgradnje će biti relativno spora. Nakon perioda uhodavanja, brzina izgradnje će se postepeno ubrzavati. Sistem protiv prodiranja ovog projekta je složen, sa mnogo procedura, velikom količinom inženjeringa i mnogo koordinacije među operacijama. Tokom samog procesa izgradnje, treba ga prilagoditi na odgovarajući način u skladu sa stvarnom građevinskom situacijom. Prilagodba perioda izgradnje treba da bude u skladu sa planiranim prilagođavanjem radne snage i mehaničke opreme, kako bi se ostvarila nesmetana povezanost prednjih i stražnjih procesa i aerodinamičan rad. (Ukoliko vlasnik ima druge zahtjeve za period izgradnje, uskladiti ga prema stvarnom stanju).

 

Dnevni obim izgradnje kako bi se zadovoljili zahtjevi cjelokupnog trajanja projekta)

 

2.2Dogovor o vremenu izgradnje

Prema mom dosadašnjem iskustvu u građevinarstvu, vrijeme izgradnje će biti dogovoreno od 6:00 ujutro do 19:00 uveče, a dvosatno vrijeme rada i odmora će biti dogovoreno u podne .

raspored izgradnje

6:00—11:30	Vrijeme izgradnje
11:30—13:00	Pauza za ručak
13:00—17:00	Vrijeme izgradnje

 

Ako vlasnik ima druge dogovore o radnom vremenu, on će aktivno sarađivati, prilagođavati radno vrijeme i poštovati cjelokupni raspored rada deponije.

 

3. Glavne metode izgradnje svake podstavke projekta

 

A Izgradnja padavina

 

Nivo podzemnih voda ovog projekta je relativno visok. U skladu sa situacijom na lokalitetu, bira se način padavina sa taloženjem velikih bunara kao pomoćnim i padavinama lakih bunara kao dopunom.

 

Zahtjevi za građevinsku drenažu: Prilikom izgradnje treba osigurati da padavine budu ispred, a rovovi iza, a rad na suhom rovu se uvijek održava. Dobro obavite odvodnju i odvodnju površinskih voda i kišnice kako biste spriječili da površinska voda otiče u rov. Za osiguranje kontinuirane i stabilne drenaže tokom cijelog perioda izgradnje.

 

Odvodnjavanje sa lokacije svetlosnog bunara

 

Prema karakteristikama sloja tla i dubini spuštanja nivoa podzemne vode, odabire se sveobuhvatno.

 

A.1Zahtjevi za konstrukciju lakih bunara

(1) Bunarske cijevi mogu se rasporediti u jednoredni, dvoredni ili prstenasti raspored. Prije izgradnje tačke bunara, izvršite ispitivanje pumpanja na licu mjesta kako biste odredili put odvodnje i dostavite ga nadzornom inženjeru.

 

(2) Dubina iskopa temeljne jame kontroliše se iznad 0,5 metara nivoa oborinske vode. Kontrolna tačka prstenastog i dvorednog bunara nalazi se u centru temeljne jame ili rova, a jednoredni bunari kontrolišu se na donjem rubu s obje strane temeljne jame.

 

Ako glavna usisna cijev bunarskog punkta prelazi preko saobraćajnog prelaza, poduzeti mjere za sprječavanje prignječenja, kako bi se osigurao normalan rad sistema bunara i ispunili zahtjevi saobraćaja.

 

(4) Lokacija tijela pumpe mora se urediti uzimajući u obzir uticaj padavina iz tačke bunara na susjedne zgrade i cjevovode. Voda iz bunara mora biti u skladu sa propisima i strogo je zabranjeno da teče ili prodre u sloj tla. Postaviti osmatračke bunare u opsegu padavina čiji su broj i lokacija uključeni u projekat izgradnje bunara i poslati nadzornom inženjeru na odobrenje.

 

(5) Bunarsku cijev opservacijskog bunara treba postaviti u isti vodonosnik i na istoj dubini kao i cijev za bušotinu i treba je pregledati (kao što je probno pumpanje nakon navodnjavanja) kako bi rezultati posmatranja bili pouzdani.

 

B Earthwork Construction

 

B.1 Čišćenje lokacije

Dijeli se na čišćenje vegetacije i čišćenje površinskog sloja tla. Ovo uključuje površinu svih površina koje je potrebno očistiti za građevinsko zemljište, kao što su trajni i privremeni radovi, skladišni prostori i lokacije dizajnirane da se koriste kao zalihe.

 

Očistite korijenje drveća, korov i druge prepreke koje je odredio nadzorni inženjer u području projekta iskopa.

 

Čišćenje vegetacije na površini gradilišta projekta u području akumulacije produžiti do maksimalnog iskopa prikazanog na građevinskom crtežu. Udaljenost od najmanje 5m od vanjske linije ruba ili rubne linije zgrade temelj (ili podnožje kosine za ispunu).

 

Za čišćenje vegetacije projekta u ovom području akumulacije, raspon korijenja drveća koji se mora iskopati proteže se do udaljenosti od 3 m od maksimalne linije ruba iskopa, linije punjenja ili vanjske strane temelja zgrade prikazane na građevinskom crtežu.

 

Sva nevrijedna zapaljiva sredstva će se spaliti što je prije moguće i poduzeti potrebne mjere zaštite od požara.

 

(5) Sva odvoza koja se ne mogu spaliti ili koja ozbiljno utiču na životnu sredinu zakopavaju se na prostoru koji odredi vlasnik.

 

B.2 Ton mjerna linija

Prije početka izgradnje, vlasnik će organizovati nadležne odjele i građevinske jedinice za primopredaju šipova i vodova, te obezbijediti mjerne i kontrolne tačke. Nakon spajanja šipa, građevinska jedinica treba ponovo izmjeriti stabilnu poziciju, broj i smjer glavnih šipova, te što prije dodati potrebne zaštitne šipove i sačiniti zapisnik o primopredaji, kako bi u slučaju gubitka i oštećenja, pravovremeno i tačno dopunsko mjerenje i oporavak. Po potrebi postaviti zaštitne šipove i napraviti evidenciju kao originalni materijal za završetak projekta.

 

Prema nivelmanskoj tački koju je obezbedio vlasnik, privremena nivelmanska tačka se meri na svakih 100 metara, a razlika zatvaranja mora biti manja od dozvoljene greške pre nego što se može koristiti. Privremena mjerila, kontrolne linije osa i elevacijski piloti koje treba postaviti moraju biti pričvršćeni prije nego što se mogu koristiti i treba ih često provjeravati. Sva mjerila moraju imati kvalifikovane metrološke oznake koje se periodično verificiraju.

 

Prema zahtjevima crteža, izmjerite trenutnu nadmorsku visinu, odredite područje iskopa i područje nasipanja, nacrtajte mrežu i napravite dobar zapis.

 

Pocrtajte graničnu liniju utora prema kontrolnoj liniji, a iskop se može izvesti tek nakon kvalifikovanog nadzora od strane nadzornog inženjera.

 

B.3 Zatrpavanje zemljanih radova

 

B.3.1 Punjenje

. Za zatrpavanje se koristi prirodna zemlja i umjetno obrađeni materijali. Prilikom izvođenja radova nasipanja vrši se zbijanje prema projektnim zahtjevima kako bi se formirala stabilna površina zasipanja, a materijali ne smiju sadržavati tvari koje ne ispunjavaju zahtjeve.

 

.Zatrpavanje ne smije sadržavati previše organske tvari (manje od 3 posto zapremine), te ne smije sadržavati smeće, grudve, kamenje ili druge štetne materije prečnika većeg od 75 mm.

 

. U području rezervoara za obradu procjednih voda, punilo unutar 200 mm ispod površine gradilišta ne smije sadržavati organske materije, smeće, grudve i kamenje ili druge štetne tvari prečnika većeg od 20 mm.

 

(4). Prije nasipanja potrebno je izvršiti geotehničke pokuse. Terenska ispitivanja uključuju sadržaj vlage, vlažnu i suvu gustinu i suvu gustinu.

 

B.3.2 Zatrpavanje i valjanje

(1). Prije zasipanja temeljne jame potrebno je očistiti nagomilanu vodu i sitnice u rovu. Zemljište za zatrpavanje ne bi trebalo da sadrži loše materijale kao što su šljunak, mulj od smeća, humus, smrznuto zemljište, itd. Za zatrpavanje rovova sa velikim sadržajem vode, pomešano sa odgovarajućom količinom kamena

Pepeo se obrađuje.

 

. Zatrpavanje se izvodi u slojevima od visokog do niskog u pravcu odvodnje baze, a red je dubok pa plitak. Zbijeno sa valjkom.

 

. Debljinu svakog sloja tla i broj vremena zbijanja općenito treba odrediti ispitivanjem zbijanja na licu mjesta. Debljina svakog sloja zemlje za ručno sabijanje ne smije biti veća od 200 mm, a broj vremena sabijanja treba biti 3-4; , broj vremena zbijanja je 6-8, a koriste se i druge specifikacije za mehaničku inspekciju valjanja. Kada se uzima zemlja za nasipanje, sadržaj vlage u zemljištu za nasipanje treba da bude u granicama optimalnog sadržaja vlage, a razlika između njih treba da se kontroliše u rasponu od 4 posto -2 posto. U suprotnom, tlo za zatrpavanje treba efikasno tretirati, a tlo razrahliti i osušiti ili pomiješati sa peletom i krečom.

 

. Konstrukcija zatrpavanja treba biti horizontalno slojevita, a cijeli komad zatrpavanja valjati ili zbijati. Kada je potrebno popuniti sekcije, strnjište susjednih dionica treba napraviti u obliku kosine, a curenje se ne smije nabijati. Korištenje alata za sabijanje kao što su drveni kompaktori i kompaktori za žabe trebaju biti međusobno povezani. Kada se koristi valjak, širina preklapanja valjanja ne smije biti manja od 20 cm.

 

(5). Prilikom zasipanja i valjanja ne smije biti pojave "proljeća", inače se iskopava radi sušenja ili tretira vapnom.

 

         

 

 C Način izrade HDPE geomembrane prikazan je na šematskom dijagramu polaganja geomembrane.

C.1 Zavarivanje geomembrana

Oprema i postupci za zavarivanje: Postoje dvije glavne metode za konstrukciju i zavarivanje geomembrane: dvotračno zavarivanje toplom talogom i jednostruko ekstruziono zavarivanje. Zavarivanje geomembrane u ovom projektu uglavnom se zasniva na dvotračnom zavarivanju toplom talogom, a veza između nepropusne membrane i spojne brave je jednokolosečno zavarivanje.

 

Proces zavarivanja dvotračnog aparata za zavarivanje podijeljen je u četiri procesa: podešavanje grijanja, konstantna brzina i konstantna temperatura, pregled preklopa i početak zavarivanja.

 

Rubovi koji se preklapaju dva susjedna sloja nepropusnih filmova zagrijavaju se električnim grijaćim klinom i zatim prolaze kroz tlačni valjak za zavarivanje. Pod pritiskom potisnog valjka prijenosa, dva sloja nepropusne folije su čvrsto spojena zajedno.

 

Proces zavarivanja dvotračnog aparata za zavarivanje podijeljen je u četiri procesa: podešavanje grijanja, konstantna brzina i konstantna temperatura, pregled preklopa i početak zavarivanja. Zavarivanje prijenosnog gorionika za zavarivanje (mašina za jednošinsko zavarivanje) općenito se izvodi prema četiri postupka: pregled preklopa, termičko spajanje, hrapavost i zavarivanje.

 

C.2 Šematski dijagram dvotračnih i jednostrukih zavara je sljedeći:

 

Probno zavarivanje: Prilikom započinjanja konstrukcije za zavarivanje svakog dana ujutro i popodne, prvo se mora napraviti ispitni komad, a zatim se mora izvršiti ispitivanje na zatezanje ispitnog komada. Tek nakon što je ispitni komad kvalifikovan, dozvoljeno je formalno zavarivanje. Vrijeme i temperatura okoline moraju biti označeni na ispitnom komadu. Probno zavarivanje se izvodi najmanje dva puta, jednom prije početka rada i jednom u srednjem periodu; u slučaju iznenadnog nestanka struje mašine ili neočekivanih situacija kao što su problemi sa kvalitetom zavarivanja, potrebno je resetovati mašinsko testno zavarivanje. Nakon probnog zavarivanja, potrebno je da se temperatura i brzina mašine ne menjaju pod istim uslovima. Ako probni uzorak zavara ne uspije, ispitni zavar se mora ponavljati sve dok ispitni uzorak zavara ne prođe ispitivanje.

 

 

C.3 Mjere predostrožnosti

Geomembrana se polaže duž dužine kosine, a na kosini ne smije biti horizontalnih spojeva;

 

Zavar je balansiran na vertikalnoj liniji nagiba i ne bi trebalo da se preseca sa horizontalnom kosinom;

 

Udaljenost između horizontalnog spoja i vrha padine i mjesta sa visokim pritiskom mora biti veća od 1,5 metara;

 

Mast, vlaga, prašina, prljavština i ostaci na površini membrane moraju se očistiti prije zavarivanja.

 

Dio za zavarivanje ne smije imati ogrebotine, mrlje, vlagu, prašinu i druge predmete koji ometaju zavarivanje i utiču na nečistoće na kvalitetu konstrukcije;

 

Kada se dio zavarivanja treba polirati, njegova širina treba biti ista kao i širina zavarenog šava.

 

Polirana površina mora biti čista. Kada postoji prljavština, treba je obrisati čistom pamučnom pređom prije zavarivanja. Ako je potrebno, treba ga ponovo polirati.

 

Temperatura, brzina i pritisak zavarivanja moraju se odrediti nakon eksperimenta i ispitivanja;

 

Zavarivanje treba prekinuti kada je temperatura okoline viša od 40 stepeni ili ispod -3 stepena;

 

Elektroda mora biti u skladu s materijalom membrane;

 

Dužina preklapanja zavarenog šava geomembrane ne smije biti manja od 100 mm;

 

Debljina šava ne smije biti manja od 1,5 puta debljine filma;

 

Standardi ispitivanja kvaliteta zavarivanja moraju implementirati odgovarajuće standarde kvaliteta proizvoda, ali ne smiju biti niži od zahtjeva nacionalnih standarda;

 

Kada se za zavarivanje koristi jednostruki zavareni spoj, spojni dio koji je blizu dva sloja geomembrane mora biti poliran, inače će se utjecati na kvalitetu zavarivanja; zabranjeno je da neiskorištene ekstrudirane elektrode (granule) zbog visoke temperature prianjaju na geomembranu i bilo koji drugi sloj geotekstila. ;

 

Rub gornje geomembrane na zavaru treba brušiti pod uglom od 45 stepeni kako bi se poboljšao kvalitet zavarivanja šava; na rubu naboranog dijela odrežite nabor pukotine kako biste osigurali ravno preklapanje. Ekstruzioni zavar ima pukotinu ili rezanje nabora

 

Kada se dio ukloni, preklapanje ne smije biti manje od {{0}}.1m. Kada je preklapanje manje od 0.1m, može se dopuniti eliptičnim ili kružnim zakrpama. Zakrpe treba proširiti za više od 0,2 m u svim smjerovima ekscizije.

 

Geomembrana treba izbjegavati poprečno preklapanje i usvojiti zavarivanje u obliku slova T; dislokacija između poprečnih zavara treba da bude veća ili jednaka 500mm×500mm i popravljena sa osnovnim metalom 300×300mm.

 

D Metode izgradnje geotekstila

 

 

D.1 Način polaganja

Bilo koja oprema za polaganje netkanog geotekstila ne može raditi preko već položene geosintetike. Prilikom ugradnje netkanog geotekstila na geomembranu, vanjska temperatura zraka ne može biti niža od -5 stepeni niti viša od 40 stepeni.

 

Sve otvorene ivice netkanog geotekstila moraju se odmah pritisnuti vrećama s pijeskom ili drugim teškim predmetima. Na taj način se netkani geotekstil može spriječiti da ga vjetar raznese i izvuče iz okolnih žljebova za sidrenje. Netkani geotekstili se moraju odvijati bez jakog vjetra kako bi se spriječilo da ih vjetar raznese.

 

Polaganje netkanog geotekstila kao što je povlačenje, podizanje ili valjanje mora se izvoditi u kontrolisanim uslovima, a neke metode nekontrolisanog rasklapanja poput „slobodnog pada“ nisu dozvoljene. Metoda polaganja mora osigurati da netkani geotekstil i bilo koja druga geosintetička podloga ne budu oštećeni.

 

Građevinsko osoblje mora izbjegavati oštećenja geotekstila od građevinske opreme ili centralizirane razmjene osoblja.

 

Metoda polaganja geotekstila mora osigurati da netkani geotekstil bude u direktnom kontaktu sa geotekstilom ispod kako bi se isključile bore. Svako nabiranje, savijanje ili zakrivljenost može uzrokovati isto što i drugim geomaterijalima ili slojevima tla, kako bi se izbjeglo nabiranje, savijanje i luk, bilo ponovnim polaganjem geotekstila prema tehničkim uputama ili rezanjem i popravkom kako bi se ovi problemi otklonili.

 

Kada se geotekstil polaže na nagibu većem od 10 posto, broj preklopnih spojeva (poprečnih šavova) duž dužine kosine mora se smanjiti što je više moguće. Geotekstil na svim padinama mora biti najmanje 1,5 metara iznad vrha padine.

 

Geotekstil i geosintetika pokrivena geotekstilom moraju biti bez blata, prašine, prljavštine i krhotina koji mogu oštetiti geotekstil ispod ili blokirati drenažni sistem.

 

Oprema za rezanje geotekstila mora biti odobrena od strane inženjera prije upotrebe. Nezaštićeni brijači ili "brzi noževi" se ne mogu koristiti.

 

Građevinski radnici moraju svakodnevno čistiti gradilište, uklanjati ostatke koji nastaju prilikom postavljanja geotekstila i stavljati ih u odgovarajuće kontejnere.

 

Nakon ugradnje svih geotekstila, građevinsko osoblje zajedno sa inženjerom mora izvršiti temeljnu inspekciju površine kako bi utvrdili da li ispod geotekstila ima štetnih stranih predmeta, oštećenog geotekstilnog materijala ili neispravnih šavova. Svi strani predmeti moraju biti uklonjeni. Svi oštećeni geotekstili ili neispravni šavovi moraju se popraviti.

 

D.2 Šivanje geotekstila

Osim ako nije dogovoreno od strane inženjera, svi šavovi moraju biti kontinuirani (npr. tačkasti šavovi nisu dozvoljeni). Geotekstil se mora preklapati najmanje 150 mm prije preklapanja. Minimalni bod je najmanje 25 mm od ivice (izložene ivice materijala).

 

Ušiveni geotekstilni šavovi moraju sadržavati najmanje jedan red dvonitnih lančanih šavova. Konac koji se koristi za šivanje mora biti od smolastog materijala s minimalnim zatezanjem većim od 60N, te imati kemijsku otpornost i otpornost na ultraljubičasto zračenje jednaku ili veću od geotekstila.

 

(3) Svi "šavovi koji nedostaju" u ušivenom geotekstilu moraju se ponovo zašiti na zahvaćenom području. (4) Građevinsko osoblje mora poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se spriječilo da zemlja, čestice ili strane materije uđu u sloj geotekstila tokom i nakon ugradnje.

 

E Metoda konstrukcije GCL bentonitnog jastuka

 

E.1 Polaganje bentonitne prostirke

Bentonitnu prostirku treba transportovati na gradilište u originalnom pakovanju namotaja. Prije polaganja, pakovanje treba pažljivo otvoriti kako bi se izbjeglo oštećenje bentonitne prostirke.

 

Oprema koja može oštetiti bentonitnu podlogu ne može se direktno postaviti na bentonitnu podlogu. Ako instalacijska oprema ostavi trag automobila na temelju, temelj se mora vratiti u prvobitno stanje prije nastavka polaganja.

 

Minimizirajte otpor bentonitnog jastučića na osnovu prilikom polaganja bentonitnog jastučića, kako biste izbjegli oštećenje kontaktne površine između bentonitnog jastučića i tla. Ako je potrebno, na tlo se može postaviti sloj privremenog geotekstila kako bi se smanjila oštećenja bentonitne prostirke uslijed trenja prilikom polaganja.

 

Smjer polaganja bentonitne prostirke treba biti paralelan sa smjerom nagiba.

 

Sve bentonitne prostirke treba položiti ravno na tlo bez ikakvih nabora, posebno na izloženim rubovima.

 

(6) Bentonit položen na dan mora biti prekriven nasipom, geomembranom ili privremenom ceradom.

Bentonitne prostirke ne treba ostavljati nepokrivene preko noći. Ako bentonit mat hidratizira bez pokrivanja, potrebno je zamijeniti hidratizirani dio. Ako se otkrije problem s prijevremenom hidratacijom, potrebno je konsultovati nadzornog inženjera za rješenje.

 

E.2 Sidrenje bentonitnog jastučića

Prema tehničkim specifikacijama građevinskog crteža, kraj bentonitnog jastučića treba postaviti u sidreni jarak na vrhu kosine, odnosno produžetak bentonitne podloge koji može služiti kao anker. Prednji kraj utora za ankerisanje treba biti zaobljen bez oštrih uglova. Mekani sloj zemlje na dnu sidrenog rova ​​se mora ukloniti. Bentonita se mora u potpunosti protezati do dna sidrenog rova.

 

E.3 Preklapanje bentonit mat

Metoda preklopnog spoja bentonitnog jastučića je preklapanje ivica dvaju bentonitnih jastučića. Bentonitne jastučiće treba preklopiti u pravcu nagiba kako bi se spriječilo da tečnost teče u preklopni spoj. Uvjerite se da nema labavih slojeva zemlje ili drugog šljunka u području preklopa.

 

Dužina uzdužnog preklapanja bentonitnog jastučića ne smije biti manja od 150mm. Ako se netkana tkanina na kraju bentonitnog jastučića iseče u obliku utora, bentonit u bentonitnoj podlozi može slobodno ući u područje preklapanja. U ovom slučaju nema potrebe za postavljanjem dodatnog bentonita u preklop, inače je potrebno ojačati preklopni spoj bentonitnim prahom. Ojačanje bentonitnog praha je postavljanje bentonitnog praha između preklapajućih područja dva sloja bentonitnih jastučića. U području preklapanja trake širine 150 mm donje bentonitne jastučiće, rasporedite prah natrijum bentonita. Količina bentonita ne smije biti manja od 0,5 kg/m, a metoda ojačanja bočnog kraja bentonitne podloge je ista kao gore.

 

E.4 Oštećena popravka bentonitne prostirke

Ako je bentonit prostirka oštećena tokom ugradnje (pocepa, probuši velike rupe, itd.), može se popraviti tako što ćete odrezati "krpu" od nove rolne bentonitne prostirke da pokrije oštećeno područje. Dužina četiri strane flastera od oštećenog mjesta ne smije biti manja od 300 mm. Prije postavljanja "zakrpe", oko oštećenja treba posipati malo granuliranog bentonita ili bentonitne kaše. Također koristite malo ljepila ako je potrebno kako biste spriječili da se "flaster" pomjeri.

 

Nešto granuliranog bentonita ili bentonitne kaše treba prethodno posuti oko loma. Također koristite malo ljepila ako je potrebno kako biste spriječili da se "flaster" pomjeri.

 

F Projekt izgradnje geokompozitne drenažne mreže

 

F.1 Postaviti geokompozitnu drenažnu mrežu

Ukoliko nije dobijena saglasnost, geokompozitna drenažna mreža mora biti postavljena u skladu sa projektnim crtežima geokompozita koji se dostavljaju inženjeru.

 

Bilo koja oprema koja se koristi za postavljanje geokompozitnih drenažnih mreža ne može raditi na već položenoj geosintetici. Prilikom postavljanja geokompozitne drenažne mreže na geomembranu, vanjska temperatura zraka ne može biti niža od -5 stepeni niti viša od 40 stepeni.

 

Instalater ne može proširiti previše geokompozitnih rolni drenažne mreže svaki dan kako bi premašio razumni raspon zavarivanja.

 

(4) Rubovi svih izloženih geokompozitnih drenažnih mreža moraju se odmah pritisnuti vrećama pijeska ili drugim teškim predmetima. Na ovaj način može se spriječiti da se geokompozitna drenažna mreža raznese vjetrom i izvuče iz okolnog sidrenog jarka. Neophodno je izbjegavati postavljanje geokompozitne drenažne mreže u slučaju jakog vjetra kako bi se spriječilo da je vjetar raznese.

 

(5) Polaganje, povlačenje, podizanje ili valjanje geokompozitne drenažne mreže mora biti kontrolisano. Neke nekontrolisane metode raspoređivanja kao što je "slobodan pad" nisu dozvoljene. Metoda polaganja mora osigurati da geokompozitna drenažna mreža i bilo koji drugi geomaterijali ispod ne budu oštećeni.

 

Metoda polaganja kompozitne drenažne mreže mora osigurati da ona neće uzrokovati nabore ili nabore geokompozitne drenažne mreže ili geotehničkog materijala ispod, što će uzrokovati bore i lukove. Stoga, kako bi se izbjeglo nabiranje, savijanje i luk, ovi problemi se otklanjaju ponovnim polaganjem geomaterijala ili rezanjem i popravkom.

 

Građevinsko osoblje mora nastojati zaštititi položeni geokompozitni materijal i izbjeći moguća oštećenja uzrokovana građevinskom mašinom. Svako oštećenje geokompozita ili drugog geokompozita zbog gore navedenih razloga mora se popraviti.

 

Kada se geokompozitna drenažna mreža postavlja na kosinu sa nagibom većim od 10 posto, broj horizontalnih preklopa (zavarivanja) treba minimizirati u produžetku kosine. Sve geokompozitne drenažne mreže moraju biti najmanje 1,5 metara iznad vrha padine.

 

Geokompozitna drenažna mreža ne smije oštetiti geotehničke materijale ispod ili blokirati geokompozitnu drenažnu mrežu, kao što su blato, prašina, prljavština i krhotine. Geokompozitna drenažna mreža se ne može zavariti geomembranom.

 

Oprema za rezanje geokompozitne drenažne mreže mora biti odobrena od strane inženjera prije nego što se može koristiti. Nezaštićeni brijači ili "brzi noževi" se ne mogu koristiti.

 

Građevinski radnici moraju svakodnevno čistiti gradilište, uklanjati i propisno odlagati ostatke koji nastaju prilikom postavljanja geokompozitne drenažne mreže i stavljati ih u odgovarajuće kontejnere.

 

(12) Nakon postavljanja svih geokompozitnih drenažnih mreža, građevinsko osoblje i inženjeri moraju izvršiti temeljni pregled površine kako bi se utvrdilo da ispod geokompozitnih drenažnih mreža nema stranih predmeta, oštećenih geokompozitnih drenažnih mreža ili oštećenih geokompozitnih drenažnih mreža. Neispravni šavovi. Svi strani predmeti moraju biti uklonjeni. Svaka oštećena geokompozitna drenažna mreža ili neispravni šavovi moraju se popraviti.

 

F.2 Vezivanje i šivanje geokompozitne drenažne mreže

Osim ako nije dogovoreno, geomrežni dio geokompozitne drenažne mreže mora se preklapati za najmanje 75 mm ili prema preporuci proizvođača prije spajanja. Bilo koji geotekstil se mora ukloniti između dijelova geomreže koji se preklapaju.

 

Ako inženjer ne odobri druge alate za vezivanje, dio geomreže koji se preklapa mora biti vezan najmanje jednom linijom plastične žice svijetle boje. Naprava za vezivanje mora biti bez ikakvih metalnih dijelova i imati napetost jednaku ili veću od 200N. Vezivanja moraju biti locirana u sredini preklapanja i moraju prolaziti kroz više od jedne osi geomreže.

 

Vezni razmak geomreže po kosini je 1.500 mm, a razmak između sidrenog jarka i šavova na dnu deponije 150 mm.

 

Jednom spojeni, gornji slojevi geotekstila za geokompozitni dio drenažne mreže moraju se preklapati najmanje 150 mm, ili se moraju kontinuirano šivati ​​u skladu s preporukama proizvođača.

 

Šivanje geotekstilnih šavova mora sadržavati najmanje 1 red dvonitnih šavova. Konac koji se koristi u šivanju mora imati minimalnu napetost veću od 60N u više niti i imati otpornost na hemijsku koroziju i ultraljubičastu svjetlost koja je jednaka ili veća od geotekstila.

 

Ako postoji "nedostaje bod", zahvaćeno područje mora se ponovo zašiti.

 

(7) Građevinsko osoblje mora osigurati da zemlja, kamenje ili strani materijal ne uđe ili se odvoji u sredini geotehničkih materijala tokom ili nakon ugradnje geotehničkih kompozitnih materijala.

 

F.3 Defekti i popravke

Građevinsko osoblje mora pregledati sve geokompozitne drenažne mreže, spojeve i popravke koji mogu biti oštećeni i/ili neispravni zbog proizvodnje ili ugradnje. Neispravne veze treba jasno označiti na geokompozitnoj drenažnoj mreži i na vrijeme popraviti.

 

Ako je kvar veći od 1 metra, geokompozitna drenažna mreža se popravlja na sljedeći način:

 

Na dnu deponije, oštećeno područje je odsječeno i dvodijelna geokompozitna drenažna mreža je povezana kako je opisano u Odjeljku 2.5.

 

Na padinama je potrebno ukloniti i zamijeniti oštećene geokompozitne drenažne rolne mreže.

 

Ako je kvar manji od 1mx1m, geokompozitna drenažna mreža se popravlja na sljedeći način:

 

Ako geomreža nije oštećena, ali je geotekstil oštećen, upotrijebite toplinsko zavarivanje da popravite oštećeno mjesto sa 300 mm preklapajućim zakrpama.

 

Ako je geomreža oštećena, odrežite oštećenu geomrežu. Uzmite komad geomreže da zamijenite oštećeni dio i vežite ga za postojeću geomrežu svakih 150 mm bijelim plastičnim vezovima. Parče geotekstila sa preklopom od 30 mm dodat je geomreži termičkim zavarivanjem.

 

 

G Zatrpavanje sidrenog jarka

 

 

 

 

Prilikom zatrpavanja treba koristiti ručno zatrpavanje i malo mehaničko zbijanje, a mehaničko zatrpavanje se ne smije koristiti kako bi se spriječilo mehaničko lomljenje geomembrane i netkanog materijala, što će dovesti do istjecanja tečnosti smeća i zagađivati ​​kvalitetu vode i tla.

 

Prije ručnog zasipanja i nabijanja, zatrpavanje se prvo izravnava, a nabijanje se vrši u određenom smjeru. Prilikom nabijanja temeljnog rova ​​i poda, trasa nabijanja treba početi sa četiri strane, a zatim nabijati do sredine.

 

Kod nabijanja malom opremom kao što su nabijači za žabe, ispunu treba prethodno izravnati prije nabijanja, a nabijači nabijati redom, ravnomjerno razdvojeni, bez ostavljanja intervala.

 

Zatrpavanje temeljne jame (utora) treba istovremeno zasipati i zbijati sa suprotnih strana ili okolo. Prilikom zatrpavanja cevnog rova ​​potrebno je prvo napuniti i nabiti tlo oko cijevi i to istovremeno s obje strane cijevi. Ako u sloju za punjenje ima podzemnih ili stajaćih voda, okolo treba postaviti drenažne jarke i bunare za prikupljanje vode kako bi se snizio nivo vode.

Ako je napunjeni sloj tla poplavljen, tanki mulj treba ukloniti prije zasipanja gornjeg sloja; područje punjenja treba održavati određeni horizontalni nagib, ili nešto više u sredini i niže s obje strane kako bi se olakšala drenaža; punjenje treba obaviti istog dana zbijanja.

 

Za vrijeme kišne sezone zatrpavanje temeljnih jama (proreza) ili rovova za cijevi ne bi trebalo biti preveliko, i treba ga završiti dio po dio i dio po dio. Procese od zemljoradnje, polaganja i punjenja do zbijanja treba izvoditi kontinuirano. Prije kiše potrebno je pritisnuti napunjeni sloj tla i formirati određeni nagib kako bi se olakšala drenaža. Tokom izgradnje potrebno je provjeriti drenažne objekte i iskopati kako bi se spriječilo otjecanje podzemnih voda u jamu (urez), što bi dovelo do urušavanja kosine ili oštećenja temeljnog tla.

 

H Analiza tehničke izvodljivosti predloženog projekta preusmjeravanja kiše i kanalizacije

 

Tehnologija preusmjeravanja kiše i kanalizacije za deponije kućnog otpada nova je metoda razvijena i primijenjena posljednjih godina. Posjetili smo Shangqiu. Projekat skretanja kiše i kanalizacije na općinskom polju kućnog smeća vjeruje da je ova mjera pogodna i brza za implementaciju, a problem je relativno sveobuhvatan. Ne samo da može spriječiti kišnicu da uđe u smeće i postane procjedna voda, već i efikasno riješiti problem mirisa deponije smeća i difuzije čvrstog otpada sa vjetrom Problem.

Osnovni princip ove mjere je: prvo oblikovati gomile smeća, prekrivati ​​površinu običnom zemljom od 30~40cm i popraviti je. Na površini se koriste ravni oblik, 300g geotekstila i HDPE (High Density Polyethylene) geomembrana. gomila, koja neće zahtijevati .Pokrivenost površine za rad deponije. Na ovaj način, zbog izolacionog efekta HDPE geomembrane, kišnica više ne ulazi u smeće. Deponija smeća se preko projektovanog sistema za odvodnju kišnice direktno odvodi na spoljnu stranu lokacije, kako bi se smanjila proizvodnja procednih voda. Namjena. U isto vrijeme, zbog efekta barijere HDPE geomembrane, područje prekriveno HDPE geomembranom više neće biti raspršeno. Nema mirisa, nema više komaraca i muva, i nema više otpada koji pluta okolo na vjetru.

 

Zbog istjecanja procjednih voda oko podnožja kosine deponije smeća, ukoliko se sprovode kišne i kanalizacijske mjere za skretanje otpadnih voda, potrebno je procjedne drenažne jarke urediti oko podnožja kosine gomile. Jarak za odvodnju kišnice postavljen je na gornjem dijelu drenažnog jarka za procjednu vodu, a drenažni jarak je postavljen u kanalu. Mala količina šljunka i kišnice ulazi u izvorni jarak za presretanje poplava kroz jarak i kroz cestu Huanchang.

 

Karta lokacije plana pokrivenosti kiše i kanalizacije

 

Budući da će deponija smeća nastaviti da odlaže smeće, prilikom dizajniranja šeme treba uzeti u obzir stvarnu situaciju kasnijeg odlagališta.međunarodne operacije. Na platformi na vrhu deponije smeća, uzmite radni put kao kriterijum i podelite platformu na dva dela: istočni i zapadni deo, svaka polovina površine će se smenjivati ​​na deponiju godinu dana. Prilikom izvođenja izgradnje kišnice i kanalizacije, platforma pokriva samo istočnu polovinu područja i sve okolne padine. Područje pokriveno HDPE geomembranom je uz bočnu stranu radnog puta, a koristi se 1-metar široka geomembrana. Rub platna se pritisne, a zatim se na vrh pritisne sloj pletene vreće za zemlju za sprječavanje vjetra i konsolidacije (ova metoda se također koristi za vrh padine u zapadnoj polovini); sačekajte zapadnu polovinu. Nakon što se površina popuni do određene visine i pokrije zemljom i izravna, HDPE geomembrana na platformi u ovoj polovini se otvara i premješta u područje punjenja.

Platforma u zapadnoj polovini je dobra za smeće (ako geomembrana nije dovoljna, možete kupiti malu količinu) za pokrivanje. Na ovaj način ne samo da se osigurava efekat kiše i skretanja kanalizacije, štedi novac, već se osigurava i normalan rad i proizvodnja deponije.

 

I Tehnička shema za izgradnju vodilice za biogas i izduvnih bunara

 

Potrebno je izgraditi 10 vodilica za biogas i izduvnih bunara (pogledajte sliku ispod za ravnu distribuciju). Prilikom izgradnje vodećih i ispušnih bunara za biogas, gornje postrojenje za punjenje procjednih voda ne može samo voditi i ispuštati biogas, već i puniti procjedne vode. Dopunjena procjedna voda, sa otpadom u organskim komponentama reagira, a dio procjedne vode će se pretvoriti u biogas i ispustiti, što može efikasno smanjiti procjednu vodu. Očekuje se da svaka količina procjedne vode koja se puni u bunar može dostići 10-30 tona dnevno (količina punjenja varira u zavisnosti od sezone).

 

I.1 Ravan raspored vodilice biogasa i izduvnih bunara

 

 

I.2 Šematski dijagram vodilice bioplina i sekcije ispušnog bunara

 

I.3 Strukturni crtež čeličnog kaveza za vodilicu bioplina i ispušni bunar

 

Priključak za obradu: zavarivanje.

J Detaljan opis konstrukcije vodilice za biogas i izduvnih bunara

 

J.1Drenažni bunar za biogas projekta je relativno dubok, sa procijenjenom dubinom od 14 metara, a biogas se lako koncentriše, tako da se ne može ekstrahirati. Koristi se metoda bušenja; mogu se koristiti samo otvoreni iskopi. Predviđeno je korišćenje bagera sa dugim krakom za iskopavanje dubokog radijusa. Radi se o kružnom lučnom rovu širine 14 metara i širine 1 metar. Uzimajući u obzir faktore urušavanja smeća, stvarna efektivna širina iskopa će biti unutar 1,5~2 metra kako bi se osiguralo da stvarna širina upotrebe dostigne 1 metar. Kao što je prikazano u nastavku:

 

 

 

J.2Zbog koncentracije bioplina, u procesu punjenja kaveza šljunkom, lako se stvaraju iskre kada se kamenje sudara jedno s drugim, što uzrokuje eksploziju. Zbog toga bi bioplinski čelični kavez treba podijeliti na sekcije svaka 2 metra, zavariti u sekcije izvan gradilišta i transportovati na gradilište u sekcijama. Montaža, ručno punjenje kamenčića u sekcije, montaža i zatrpavanje dio po dio, te slaganje i podizanje dio po dio. Tokom procesa punjenja, koristite puhalo otporno na eksploziju za ventilaciju kako biste osigurali sigurnost; Ručnim punjenjem kamena treba pažljivo rukovati kako bi se izbjegle varnice uzrokovane sudarom kamenja Eksplozija bioplina kako bi se osigurala sigurnost.

 

J.3 Prilikom ugradnje bioplinskog kaveza, kompozitna drenažna mreža se polaže istovremeno slojevito. Kada se procedna voda ponovo napuni, procedna voda se može isprazniti. Može se raspršiti u gomilu smeća duž otvora kompozitne drenažne mreže kako bi se osiguralo da se napunjena procedna voda može efikasno raspršiti u smeće. Pustite da smeće nastavi da fermentira dok ne stabilizuje.

 

 

K Skica konstrukcijske šeme projekta plutajućeg pokrova

 

K.1 Plane Schematic

K.2 Dijagram presjeka